Povijest kapele

Kratka povijest crkve Corpus Domini

Crkvu Corpus Domini zajedno s kućom podiglo je “Društvo sveudiljnog klanjanja Presvetom oltarskom sakramentu (POS)” 1941. godine uz široku podršku katolika grada Zagreba. Nakana osnivača je bila da to bude zavjetna crkva na spomen 13- stoljetnih veza između hrvatskog naroda i Svete stolice. A to se i ostvarilo u “svetoj godini 1940-41”, kad se obilježavalo 13. stoljeća krštenja Hrvata. Nacrt za kuću i crkvu dao je poznati slovenski arhitekt Jože Plečnik. Graditelj je bio Božidar Omerzo a voditelj radova Julije Jamnitzky. Crkvu je posvetio 20. srpnja 1941. msgr. Josip Lach, a njezinim javnom otvorenju prisustovao je i nadbiskup Alojzije Stepinac. Crkva je u sastavu doma “Božje Providnosti” koji je bio namijenjen odgoju djevojaka u obrtničkim zanimanjima. Poslije preokreta u dom su došle sestre Pohoda Marijina, koje od 1. rujna 1947. ovdje žive kontemplativnim životom, održavaju crkvu i drže redovnu adoraciju.

Unutrašnjost crkve

Unutrašnjost crkve Corpus Domini izuzetno je bogata i privlačna. Uređena je prema stilu umjetničke škole iz Beurona (Beuroner Kunstschule). Nacrt za freske dala je bendiktinka Gertrudis Dold, učenica voditelja beuronske škole Desideriusa Lenza, benediktinca slikara. Freske je izradio slikar Dragutin Maraković, a pomagao je slikar Anton Mezdjić. Radove unutarnjeg uređenja crkve vodila je akad. kiparica Mila Wood, koja je i sama izradila nacrte za ambone, pričesnu ogradu i medaljone svetaca a kasnije i kipove Srca Isusova i Marijina.

Darovatelji

Budući da je crkva Corpus Domini zavjetna crkva, u njezinu unutarnjem uređenju sudjelovalo je mnogo dobrotovora. Oltarne freske je poklonio papa Pio XII, freske u svetištu poklonila je Zora Vasić, medaljon sv. Josipa Cottolenga darovala je Milka Trnina, operna pjevačica. Oltar od grčkog mramora darovao je kanonik Stjepan Korenić, ispovjedaonicu biskup Salis-Seewies, željezna vrata nadbiskup A.Stepinac.

U novije vrijeme, točnije 1. listopada 1998. podignut je novi euharistijski križ ispred crkve. Križ je podignut na spomen dolaska pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku kao i na spomen proglašenja blaženim Alojzija Stepinca a sve u vidu iščekivanje Velikog jubileja i euharistijske 2000. godine. Križ je blagoslovio 18. listopada 1998. mons. Giulio Einaudi, apostolski nuncije u Hrvatskoj. Nacrt za križ dao je akadem. kipar Vinko Fabris, projekt je izradilo poduzeće „Metalprodukt“ iz Zagreba a građevinske radove za postolje izradilo je poduzeće „Novos“ također iz Zagreba. Križ je visok šest metara a načinjen je iz mesinga i bakra na željeznoj konstrukciji. U sredini križa je bijela hostija koja je noću osvijeteljena kao i cijeli križ. Križe je sponzorirala gospođa Zorica Grbavac i štovatelji euharistije iz kapele Corpus Domini.

Za Uskrs 2000. godine postavljen je i novi oltar okrenut prema narodu, koji je poklonio nadbiskup Josip Bozanić. Oltar je izrađen u radionici ing. Anđelka Živkovića iz Sesveta.

Poruke simbola na freskama

Freske u apsidi predstavljaju osnovnu poruku crkve Corpus Domini: a to je

 presveta Euharistija, kruh anđeoski, sunce i kruh našega života. Za njom čezne duša kao košuta za izvor vodom (Ps 42,2). Na vrhu stoji pashalni Jaganjac pred pobjedničkim znakom križa, koji je zaokružen sunčanim krugom. Iz Božjeg i Jaganjčeva prijestolja izvire rijeka života, s obje strane su stabla života u liku trsova.(Otk 22, 1) .

Freske u lađi nose likove četiriju anđela koji predstavljaju liturgijsku godinu. Svaki anđeo je simbol jednog godišnjeg doba: proljeće sa ružama i ljiljanima,

 ljeto: žito sa hostijom, jesen: grožđe s kaležom i zima: masline s vrčem. Žito, grožđe i masline materijalna su osnovna sakramenata euharistije, svetog reda i bolesničkog pomazanja. Cvijeće je simbol nadnaravnih milosti i kreposti. Uz sliku Bogorodice na desnoj strani su dva anđela preko čijih se ruku uzdiže sveta žrtva kao miomirisni tamjan (Otk 8,4).